2.4.2021. – Svjetski dan svjesnosti o autizmu
Category : Objave
Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se 2. travnja svake godine. Obilježavanjem se želi osvijestiti javnost o ovom složenom poremećaju.
Autizam utječe na procesiranje informacija u mozgu i na način na koji se moždane stanice povezuju i organiziraju. Autistične osobe imaju teškoće sa socijalnom komunikacijom i interakcijom te prisutnošću ograničenih, repetitivnih ponašanja, interesa i/ili aktivnosti. Također, autizam se često pojavljuje zajedno s drugim poremećajima, kao što su epilepsija, intelektualne teškoće, specifične teškoće učenja (npr. disleksija, disgrafija i diskalkulija), ADHD i poremećaj senzorne integracije.
Složenosti doprinosi i činjenica da još uvijek nije konkretno dokazano što uzrokuje autizam. Tijekom povijesti su se pojavljivale različite teorije koje su danas definitivno dokazane kao pogrešne. Među prvima, 1950-ih, pojavila se teorija da autizam uzrokuju emocionalno hladni roditelji, pogotovo takozvane „frižider majke“. Porastom učestalosti kabelske televizije 1970-ih i 1980-ih je inspirirana teorija da je autizam uzrokovan pretjeranim gledanjem televizije. Tijekom kasnih 90-ih i ranih 2000-ih se raširila teorija da je autizam uzrokovan MMR cjepivima. Rad koji je pokrenuo tu teoriju je opozvan 2010. godine, i autoru je oduzeta medicinska dozvola, ali pokret protiv cijepljenja je još uvijek raširen u svijetu, što je dovelo do smanjenog obujma cijepljenja djece i ponovne pojave dosada gotovo istrijebljenih bolesti.
Danas još uvijek nije konkretno dokazano zašto dolazi do autizma, ali smatra se da su uzroci kombinacija genetskih i određenih okolišnih čimbenika, kao što su infekcije, toksini i autoimune bolesti. Kod autističnih osoba su pronađene promjene u funkcioniranju mozga, kao što je prevelika neurološka aktivnost u određenim dijelovima mozga, a premala u drugima. Istraživanja pokazuju da je intenzitet tih promjena povezan s izraženošću teškoća s kojima se autisti suočavaju.
U današnje doba su prisutna dva različita stajališta u vezi života s autizmom, koja se očituju i u odabiru terminologije. Jedni smatraju da osobe s autizmom pate od poremećaja za koji se treba pronaći lijek, dok drugi smatraju da su autistične osobe ravnopravni članovi društva koje ne treba žaliti jer ne pate od poremećaja, već su kompletne osobe koje funkcioniraju na drugačiji način od neurotipičnih osoba.
U svakom slučaju, bez obzira na razinu funkcioniranja, autistima je potrebno razumijevanje okoline, a osobama s izraženijim teškoćama i pomoć pri jačanju socijalnih vještina i podrška u razvijanju svakodnevne komunikacije.
Obavijesti
