Predavanje za roditelje: “Djeca i mladi pred ekranima”
Category : Objave
Internet i mediji su izvor informacija, zabave, socijalnih interakcija. Na poslu, kod kuće, u javnosti, a polako i u školama svakodnevno smo okruženi ekranima. Prema istraživanju Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i Hrabrog telefona, provedenog na roditeljima djece od 2 do 6 godina, prosječno kućanstvo posjeduje 6 ekrana. Nezaobilazan je to dio naših života i života naše djece, a moguće su brojne štetne posljedice.
Psihologinja Adrijana Hnojčik je stoga u prostorijama Udruge u četvrtak, 27.5. održala predavanje „Djeca i mladi pred ekranima“ kojim je roditeljima željela približiti tematiku izlaganja djece i adolescenata medijskim i internetskim sadržajima.
Njenim riječima: „Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji djeca do 2. godine ne trebaju koristiti ekrane uopće, ako im se žele pustiti priče ili pjesmice, onda je važno da ekran bude okrenut naopačke, a da se na TV-u koristi opcija „screen off“. Prema istom izvoru, djeca predškolske dobi do polaska u školu bi trebala male ekrane koristiti maksimalno 2 sata dnevno i to vrijeme se ne bi nadalje trebalo povećavati. Pretjerano gledanje ekrana u ranoj dobi zbog pretjerane stimulacije vida te izloženosti vrlo dinamičnim sadržajima mogu utjecati na razvoj poremećaja pažnje, hiperaktivnosti i ponašanja, dok aktivnosti poput crtanja, slaganja kocaka djetetu ostaju nezanimljive. Pretjerana izloženost ekranima direktno utječe na govorni razvoj djeteta na način da dijete ima slabije razvijen rječnik, nerazgovjetno govori ili čak bolje govori engleski nego hrvatski jezik.
Po pitanju naših mladih svjesni smo da je njihov život na društvenim mrežama što pokazuju i rezultati istraživanja Poliklinike za zaštitu djece i mladih i sur. u nacionalnom istraživačkom projektu „Društvena online iskustva i mentalno zdravlje mladih“. Stručnjaci izvještavaju da čim im stigne obavijest, gotovo svaki drugi adolescent odmah provjerava društvene mreže, svaki treći provjerava ih nekoliko puta dnevno, a svaki peti adolescent društvene mreže provjerava stalno, bez obzira na to je li stigla notifikacija ili ne. Velika većina njih smatra da ima više prijatelja online nego u realnom svijetu te preko 50% mladih se redovito dopisuje s osobama koju poznaju isključivo online, a 35% mladih je otišlo na susret s osobom koju isključivo poznaju online. Utješni su podaci mladih u kojima izražavaju kako bi oni radije provodili svoje slobodno vrijeme. čak 64% mladih navodi da bi se družili s prijateljima uživo, njih 19% bi se bavilo sportom, 8% bi sudjelovalo u izvanškolskim aktivnostima, a njih manje od 5% bi koristilo društvene mreže.“
Adrijana je roditeljima ukazala na važnost kontroliranja sadržaja kojima djeca pristupaju, ali i na potrebu da pažljivo biraju što će i sami stavljati na društvene mreže. Djecu je važno pitati za dozvolu za objavljivanje njihovih fotografija i potrebno je zapitati se „kako će se moje dijete osjećati kada vidi ovu svoju fotografiju s 15 godina, hoće li ga biti sram, hoće li je netko zloupotrijebiti“.
Kao zaključak, roditeljima je osviješteno da nitko ne može biti sveprisutan u životu svog djeteta, niti mu se sve može zabraniti, te je stoga posebno važno obrazovati djecu o potencijalima i opasnostima interneta i razviti dobar odnos u kojem će se dijete osjećati sigurno obratiti se roditelju iz bilog kojeg razloga, s bilo kojim problemom.
Predavanje je održano u sklopu projekta „Korakovci na usluzi“, financiranom od strane Europske unije iz Europskog socijalnog fonda.
Obavijesti
